Svemir, Kosmos, Vasiona ili Univerzum je beskonačno prostranstvo koje nas okružuje. To je ustvari vremenski prostor u kome plovi mnoštvo nebeskih tijela i koji postoji neovisno od ljudskog znanja.
Još jedna od definicija navodi da je Svemir ukupnost svega što postoji, uključujući sav: prostor, vrijeme, materiju, energiju, planete, zvijezde, galaksije, intergalaktički prostor i sve iza toga. (Definicija preuzeta sa wikipedije)
1. Sunce je središnja zvijezda našeg planetarnog sistema (sunčevog sistema) sa prečnikom od 1.392.000 km. Svake sekunde jezgra Sunca oslobodi količinu energije koja je jednaka 100 milijardi nuklearnih bombi!
2. Prvi objekat u svemiru, napravljen ljudskom rukom, bio je ruski satelit Sputnjik (1957).
3. Iako je Merkur najbliža planeta Suncu, njegove temperature mogu dosegnuti čak -280 stepeni celzijusa – jer Merkur nema atmosferski tlak potreban za zadržavanje toplote. Venera (s površinskom temperaturom od preko 450 stepeni Celzija), s druge strane, ima gustu atmosferu i znatno je toplija od Merkura, unatoč tome što je dalja od sunca.
4. 2011. godine, astronomi su otkrili planetu koja se sastoji od ugljika. Zbog velike gustoće, naučnici vjeruju da značajan dio ove planete čine dijamanti. Ova ‘skupocijena’ planeta je oko 5 puta veća od Zemlje.
5. Saturn nije jedini planet sa ‘prstenovima’. Planete poput Jupitera, Urana i Neptuna također imaju prstenove, samo mnogo manje očite.
6. Na Mjesecu su jasno vidljivi otisci stopala koje su iza sebe ostavili astronauti – i oni će tu ostati zauvijek, s obzirom da na Mjesecu nema vjetra koji bi ih otpuhao.
7. 2006. godine, astronomi su promijenili definiciju planete. Zbog ove promjene Pluton više nije planeta (kako smo učili u školi).
8. Zbog slabije gravitacije, osoba koja teži 100kg na Zemlji bila bi teška samo 38kg na Marsu.
9. Neki od najbržih meteoroida mogu putovati kroz solarni sistem pri brzini od oko 42 km u sekundi.
10. Kada gledate u zvjezdano nebo, vi zapravo gledate u daleku prošlost. Zašto? Zato što svjetlo koje trenutno vidite (i koje vam formira sliku) putuje iz udaljenih zvijezda i galaksija. Svijetlu treba stotine, hiljade, a ponekad i milioni godina da dopre do nas. Dakle, kada pogledate u nebo, vi ne vidite svemr kakav izgleda danas, već kakav je bio u prošlosti. Na primjer, galaksiju Andromeda (prvi komšija galaksiji Mliječni put) vidimo je kakva je bila prije 2.5 miliona godina.
11. Zemlja je jedini planet koji nije dobio ime po jednom od mitoloških bogova.
12. Puni mjesec je devet puta svjetliji od pola mjeseca.
13. Venera je jedini planet koji se rotira u smjeru kazaljke na satu.
14. Sve planete u našem Sunčevom sistemu mogu stati unutar Jupitera (čiji prečnik iznosi 142.984 km).
15. Mliječni put je spiralna galaksija u kojoj je Zemlja jedna od planeta i u kojoj se nalazi između 200 i 400 milijardi zvijezda.
Bug Nebula / Butterfly Nebula/Caldwell / NGC 6302 (foto: Hubble Space Telescope)
16. Najmanje galaksije su patuljci sa oko 100.000 zvijezda, dok najveće galaksije imaju oko 3.000 milijardi zvijezda.
17. Saturn ima manju gustoću od vode. Ako bi ga (nekako) mogli ubaciti u bazen pun vode, on bi plutao na površini.
18. Ljudska bića su doslovno napravljena od zvijezdanih tvari. Gotovo svi hemijski elemenati koji se nalaze u našem tijelu dolaze iz zvijezda. Kalcij, ugljik, vodik, dušik, kisik i oko 60 drugih osnovnih elemenata čine ljudsko biće.
19. Kada se uporedi sa ostalim zvijezdama, naše Sunce je relativno malo i klasificirano je kao G2 patuljak. Ipak, ova zvijezda i nije toliko mala, s obzirom da bi unutar Sunca moglo stati milion naših planeta.
20. Naša planeta je stara oko 4,54 milijardi godina (+ / – 0,02 milijarde godina)
21. Na Veneri, jedan dan je duži od jedne godine.
22. Sve zvijezde, galaksije i crne rupe u svemiru sadržavaju samo oko 5% mase svemira. Preostalih 95% se sastoji od nečega što nazivamo “tamnom materijom”, materijom za koju još uvijek nismo sigurni šta je ona zapravo.
23. Da li ste se ikada zapitali zašto Mjesec izgleda veći na horizontu? Pa, ispada da to nije zato što vam je bliži. To je samo iluzija, optička varka poznata kao Ponzo Iluzija.
24. Kada se dva metalna objekta dotaknu u Svemiru, oni se vežu jedan za drugog. Dok zavarivanje (vezanje metala) obično zahtijeva toplinu, u ovom slučaju vakum je taj koji veže elemente. Metali, koje pošaljemo sa Zemlje u Svemir, imaju sloj oksidiranog materijala na površini koji sprječava ovo ‘hladno vezivanje’.
25. Dok svjetlu treba samo osam minuta i 19 sekundi da dođe od površine Sunca do nas, jednom fotonu treba oko 10.000-170.000 godina da dođe iz jezgre Sunca na njegovu površinu.
26. U kasnim 1950-im, Sjedinjene Američke Države su odlučile da je dobra ideja da pošalju nuklearnu bombu na mjesec (Projekat A119). U to vrijeme ‘svemirska utrka’ je bila jako popularna tema, a oni su smatrali da bi im ovakav potez mogao donijeti prednost. Srećom, plan nikada nije izvršen.
27. Oko Zemlje kruži više od 8.000 predmeta. Većina njih se klasificira kao “svemirski otpad” ili krhotine preostale od letjelica i misija iz prošlosti.
28. Naučnici su ustanovili da se svake godine Mjesec udalji od Zemlje za 3.8 cm. Posljedica: Zemljina rotacija se uspori za oko 0,002 sekundi svaki dan. Što znači da će za stotinu godina dan biti duži za 2 milisekunde.
29. Procjenjuje se da u svemiru ima oko 10.000.000.000 triliona zvijezda. Odnosno, 10.000.000.000.000.000.000.000 zvijezda, vjerovatno više od svih zrna pijeska na svim plažama na Zemlji.
30. Uprkos popularnom vjerovanju, Veliki Medvjed nije sazviježđe.
1. Neutronske zvijezde rotiraju oko svoje osi 600 puta u sekundi
Navedene zvijezde jedan su od mogućih evolucijskih završnih točaka zvijezda velikih masa. Nastaju nakon urušavanja jezgre umiruće zvijezde u supernovi te nakon toga rotiraju oko svoje osi ekstremno brzo zbog svojih fizikalnih svojstava. Neutronske zvijezde mogu rotirati brzinama između 60 i 600 okretaja u sekundi.
2. Čitav svemir je u potpunosti tih
Zvuk treba medij (poput zraka) da bi mogao putovati. Kako u svemiru ne postoji atmosfera, svemir će zauvjek ostati jezivo tih. Ipak, radio valovi bez problema mogu putovati svemirom pa komunikacija nije nemoguća, jedino što se baš nećemo dovikivati preko svemirskih prostranstava.
3. U svemiru postoji nemjerljiv broj zvijezda
Mi zapravo doista ne znamo koliko svemir ima zvijezda. Trenutno samo procjenjujemo koliko zvijezda se nalazi u našoj galaksiji, Mliječnoj stazi. Kad taj broj pomnožimo s najboljom procjenom broja galaksija u svemiru i upotrebimo matematiku dobiju se suludo velike brojke.
Australsko nacionalno sveučilište je u studiji dalo procjenu na 70 sekstilijuna zvijezda u svemiru. To je 70.000.000.000.000.000.000.000 zvijezda, otprilike, ako koju dodamo ili oduzmemo.
4. Otisci stopala američkih astronauta iz programa Apollo na Mjesecu, tamo će ostati vjerojatno idućih 100 milijuna godina.
Mjesec nema atmosferu, pa tako nema niti vjetrove da ih zametu, niti vodu da ih erodira ili ispere. Drugim rječima, ljudska vrsta doslovce je ostavila trajan otisak na površini Mjeseca.
Ipak, površina Mjeseca se mijenja zbog mikrometeorita, koji stalno padaju na njegovu površinu. Jedino što je ta promjena toliko spora da se doima kao vječnost, a iz perspektive običnog smrtnika, složit ćete se, 100 milijuna godina je poput vječnosti.
5. 99 posto mase Sunčevog sustava čini samo Sunce
Sunce ima toliku gustoću, da ono predstavlja zapravo 99 posto mase sustava kojim vlada u gravitacijskom smislu.
Sunce je zvijezda G-tipa što znači da se svake sekunde u njegovoj unutrašnjosti 600 milijuna tona vodika pretvara u helij putem nuklearne fuzije. To znači i da Sunce proizvodi oko četiri milijuna tona materije u energiju kao nusprodukt istovremeno.
6. Više energije sa Sunca padne na Zemlju u sat vremena nego što čitav planet potroši u godinu dana.
Ta činjenica dobija poseban značaj kad se s njom usporedi činjenica da se globalna energija na Zemlji proizvodi samo manje od 0,1 posto iz Sunčeve energije.
Iako je tehnologija za korištenje sunčeve energije skupa i nepouzdana u svim vremenskim uvjetima te noću, korištenje iste se povećava za 20 posto na godišnjoj razini u posljednjih 15 godina.
7. Ako se dva komada istog metala dotaknu u svemiru, oni će se trajno spojiti i tako zavijek ostati.
Taj nevjerojatan efekt se zove hladno zavarivanje i događa se zato što atomi individualnih metalnih objekata nemaju nikakvog načina prepoznati da su dio dva zasebna komada metala. Drugim riječima, nema atmosferskog medija poput zraka ili vode.
Ta spoznaja ima velike implikacije u metalnim konstrukcijama u uvjetima vakuuma.
8. Najveći asteroid ikad snimljen je mamutski svemirski kamen kojeg astronomi zovu Ceres.
Promjer Ceresa je 960 kilometara i on je daleko najveći asteroid u pojasu asteroida te predstavlja trećinu njegove ukupne mase. Njegova površina ekvivalent je površini Indije ili Argentine.
Vodi se i debata oko toga je li Ceres nadišao kategoriju asteroida i prešao u kategoriju patuljastih planeta.
0 komentari:
Objavi komentar