| Nadgledništvo Jersey
Bailiwick of Jersey
Bailliage de Jersey | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
| Državna himna: ""God Save the Queen" (službena) "Ma Normandie" ("My Normandy") (službena za prigode kada je nužna posebna himna) "Island Home" (predložena za nacionalnu himnu 2008.)" | ||||||
Položaj Jersey (otok) (Dark Green)
| ||||||
| Glavni grad i najveći grad | Saint Helier 49°11.401′0″N, 2°06.600′0″W | |||||
| Službeni jezici | engleski, francuski | |||||
| Priznati regionalni jezici | Jèrriais[1] | |||||
| Etničke grupe | 51,1% Džerzijci, 34,8% Britanci, 6,4% Portugalci, 2,6% Irci, 1,7%Francuzi, 2,3% ostali bijelci, 1,1% ostali[2] | |||||
| Vlada | Parlamentarna ustavna monarhija ikrunska zavisna teritorija | |||||
| - | Chief of state | Elizabeta II, vojvoda od Normandije | ||||
| - | Viceguverner | General-pukovnik Andrew Ridgway | ||||
| - | Nadglednik (bailiff) | Michael Birt[3] | ||||
| - | Glavni ministar | Senator Terry Le Sueur | ||||
| Status Britanska krunska zavisna teritorija | ||||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 116 km2 (219..) | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Procjena za jul 2009. | 91.626[4] (190..) | ||||
| - | Gustoća | 790/km2 | ||||
| BDP (PPP) | procjena za | |||||
| - | Ukupno | 3,6 mrld. £ (167..) | ||||
| - | Per capita | 40.000 £(2003 estimate) (6..) | ||||
| HDI (n/a) | n/a Greška: Pogrešan unos •n/a. | |||||
| Valuta | Funta sterlinga³ (GBP) | |||||
| Vremenska zona | GMT4 | |||||
| - | Ljeti (DST) | (UTC+1) | ||||
| Pozivni broj | +44 spec. 44-1534 (landline) +44-7797 (Jersey Telecom mobile) +44-7700 (Sure mobile) +44-7829 (Airtel-Vodafone mobile) | |||||
| Svetac zaštitnik | sv. Helerije | |||||
| Web domena | .je | |||||
| 1. | Jersey’s Resident Population 2007 | |||||
| 2. | Rang temeljen na gustoći Kanalskih Otoka uključujući Guernsey. | |||||
| 3. | Države Jerseya izdaju vlastite novčanice sterlinga i kovanice (v.Jerseyska funta). | |||||
| 4. | Na referendumu održanom 16. oktobra 2008. glasači su sa 72,4 % glasova odbili prijedlog da uvedu srednjoevropsko vrijeme, by 72.4%.[5] | |||||
Jersey je najveći i istovremeno sa najvećim brojem stanovnika otok u grupi Kanalskih otoka . Nalazi se u Engleskom kanalu(fr. La Manche) samo 20 km udaljen od sjevernofrancuskog poluotoka Cotentin . Jersey je na glasu kao najsunčaniji od svih britanskih otoka a poznate su i njegove prostrane plaže. Glavni grad je Saint Helier .
Otok[uredi - уреди | uredi izvor]
Turizam ima veliku korist od položaja otoka i zajedno sa financijskim uslugama je zadnjih godina istisnuo poljoprivredu sa prvog mjesta kao najvažnijeg izvora prihoda na otoku.
Jersey nije dio Ujedinjenog kraljevstva i ne podliježe britanskom Parlamentu, ali je Kraljevski posjed britanske krune i ima vlastito zakonodavstvo , upravu i svoj vlastiti, potpuno neovisan porezni sistem koji, zahvaljujući niskim poreznim stopama, privlači investitore. Još jedan značajan izvor prihoda je uzgoj cvijeća. Među najvažnije izvozne proizvode spadaju goveda . Jersey spada u samoupravu Bailiwick of Jersey, pored Kanalskih otoka Minquiers i Ecréhous .
Jersey nije u Europskoj uniji a u međunarodnim poslovima ga, temeljem ugovora i za honorar zastupa londonski Foreign Office . Kako nema vojsku, u slučaju potrebe branit će ga britanska vojska.
Jezik[uredi - уреди | uredi izvor]
Pored engleskog na Jerseyu se danas još govori francuski sa normanskim dijalektom. Ovaj dijalekt domaće stanovništvo zove jersey-francuski, odnosno Jerriais . Dijalekt tako snažno odstupa od školskog francuskog, da ga mogu razumjeti samo stanovnici otoka. Jersey-francuski više nije obavezan u školi, ali se može učiti fakultativno. U većini obitelji se više ne govori Jersey-francuski, pa je stoga na pragu izumiranja.
Predpovijest i povijest[uredi - уреди | uredi izvor]
Prije topljenja leda nakon zadnjeg ledenog doba Kanalski otoci su bili dio kopna i kao takvi bili su rano naseljeni. Najstariji nalazi potiču iz spilje La Cotte de St. Brelade. Od prvobitnih 50 megalitnih instalacija ostalo ih je još 15 i nekoliko menhira . Kanalski otoci su nekada pripadali zemljama vojvode od Normandije . 1066 je vojvoda Vilijem Osvajač osvojio Englesku a Kanalski otoci su ostali u kraljevskom posjedu.
Jersey su 1940 osvojili Njemci. Prije toga, oko 30.000 stanovnika Jerseya je evakuirano u Veliku Britaniju . U tom razdoblju su građene utvrde ( bunkeri i sl) duž obala. Tako su otoci postali dio Atlantskog zida . Osim toga, prisilnim radom je domaće stanovništvo sagradilo "Njemačku podzemnu bolnicu". Trebala je poslužiti liječenju njemačkih vojnika. Tijekom gradnje bolnice, mnogo prisilnih radnika je poginulo. Invazija na Normandiju nije zahvatila Kanalske otoke. Nije se htjelo zadržavati sa "nevažnim" otocima. Tako se dogodilo, da je okupacija otoka trajala do Njemačke kapitulacije 9. svibnja 1945 godine. Iz tog vremena postoje još mnoge zgrade i drugi objekti koji danas služe kao muzeji.
Turizam i saobraćaj[uredi - уреди | uredi izvor]
Na Jerseyu bi svakako trebalo posjetiti tamošnji zoološki vrt. Pored čopora orangutana imaju i veliku nastambu sa letipsima . U svjetskim razmjerima poznata je suradnja tog zoo-a u uzgoju ugroženih vrsta.
Kod posjete jedne utvrde koja je izgrađena u moru ispred glavnog grada Jerseya Saint Heliera turistima savjetujemo oprez. Utvrdu čuva jedan vojnik, čija je zadaća da svakog dana u podne ispali hitac iz topa. Kako je riječ o topu teškom više tona, on za pomoć "regrutira" turiste koji obilaze tvrđavu.
0 komentari:
Objavi komentar