Sve o Kamerunu

Kamerun

Republika Kamerun République du Cameroun Republic of Cameroon
Zastava Emblem
Geslo: "Paix, Travail, Patrie"  (francuski) "Peace, Work, Fatherland"  (engleski) "Mir, rad, domovina"
Državna himna: "Chant de Ralliement"
Glavni grad		Yaoundé 3°52′0″N, 11°31′0″E
Najveći grad		Douala
Službeni jezici		francuski i engleski
Vlada
-	Predsjednik	Paul Biya
-	Premijer	Ephraïm Inoni
nezavisnost
-	od Francuskei UK	1. januar 1960.
Površina
-	Ukupno	475.440 km2 (52..)
-	Površina vode
-	Gustoća	34/km2 (138..)
BDP (PPP)		procjena za 2005
-	Ukupno	32,35 mrld. $ (91..)
-	Per capita	$2,176 (140..)
BDP (nominalni)		procjena za 2005
-	Ukupno	16,99 mrld. $ (83..)
-	Per capita	952 $ (121..)
HDI (2003)		0,497 Greška: Pogrešan unos •148..
Valuta		CFA franc (XAF)
Vremenska zona		(UTC+1)
Format datuma		dd-mm-yyyy (CE)
Pozivni broj		+237
Web domena		.cm

Kamerun je država u središnjoj Africi. Na jugozapadu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana, a graniči na sjeverozapadu s Nigerijom, na istoku s Čadom i Srednjoafričkom Republikom te na jugu s Republikom Kongo, Gabonom iEkvatorskom Gvinejom.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Kamerun se dijeli na četiri zemljopisne cjeline: na zapadu uz nigerijsku granicu pruža se gorje Kamerun s istoimenim najvišim vrhom (4095 m), ujedno i najvišom planinom ovog dijela Afrike; na jugu se nalazi obalna nizina koja prema unutrašnjosti prelazi u pošumljenu visoravan čija visina ne prelazi 1000 m; u središnjem dijelu zemlje reljef se postupno uzdiže do visoravni Adamaoua (1400 m), a na sjeveru, gdje dominira savana i suha stepa, nadmorska visina ponovno pada prema jezeru Čad.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi stanovnici zemlje bila su pigmejska plemena Baka. Na visoravnima Kameruna nastali su jezici skupine Bantu koji su se kasnije proširili po cijeloj južnoj Africi.

Prvi Europljani na ovom području bili su Portugalci koji su stigli oko godine 1500., ali nisu osnovali stalne kolonije. Kamerun je potpuno koloniziran tek u kasnim 1870-ima kada je u utrci za osvajanje Afrike ovo područje pripalo Njemačkoj. Nakon prvog svjetskog rata koloniju su podijelile Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Francuski Kamerun stekao je neovisnost 1960., a godinu dana kasnije oba su dijela ujedinjena. Prvu predsjednik neovisnog Kameruna bio je Ahmadou Ahidjo koji je vladao do 1982. Njegova se vladavina smatra autoritarnom, čak i diktatorskom, ali je zemlji donio stabilnost i onemogućio pokušaje državnog udara. Naslijedio ga je današnji predsjednik Paul Biya koji je uglavnom preuzeo metode svog prethodnika.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Etnički i vjerski Kamerun je izrazito heterogena zemlja. Mnogobrojni narodi mogu se podijeliti u pet skupina čija teritorijalna raspodjela odgovara zemljopisnoj podjeli: narodi zapadnog gorja (31%, najznačajniji Bamileke i Bamun), narodi obalnih tropskih šuma (12%, najbrojniji Bassa i Duala), narodi tropskih šuma u unutrašnjosti (18%, najbrojniji Beti-Pahuin, narod predsjednika Biya), narodi sjevernih sušnih područja (14%, najbrojniji Fulani) i Kirdi, stanovnici sjeverne pustinje i središnje visoravni.

Kršćanstvo je prisutno na jugu oko 53% uglavnom katolici 28% i protestanti 25%, a Islam na sjeveru zemlje oko 22%. Oko petine stanovništva pripada animističkim religijama.

Douala, na obali Gvinejskog zaljeva, je najveći kamerunski grad i glavna luka s više od 2 milijuna stanovnika. Glavni gradYaoundé s oko 1,5 mil. je u unutrašnjosti zemlje.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Kamerun je vrlo bogat prirodnim resursima. Dvije trećine izvoza čini nafta, a izvozi se još i kakao, kava i drvo. BDP je u 2004. iznosio 1.900 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u. Gospodarstvo opterećuju velika i korumpirana birokracija te spore i nedovoljne reforme. Kroz Kamerun prolazi naftovod kojim se izvozi nafta iz susjednog Čada.