Deset najboljih knjiga odabrali su suvremeni slavni britanski i američki autori, među kojima su Norman Mailer, Ann Patchett, Jonathan Franzen, Claire Messud i Joyce Carol Oates, koji su prenijeli svoje mišljenje o omiljenim djelima beletristikeOdabrana su 544 naslova, a pisac David Orr u uvodu je nastojao objasniti koji su bili kriteriji odabira.
'Ako radite zajedničku listu najboljih književnih naslova, želite napraviti dvije stvari: prvo, iz pristojnosti, izbjegnite sve koji rade na romanu, a drugo, definirajte što za vas znači riječ 'najbolji'. Kratka lista potencijalnih značenja 'veličine' mogla bi izgledati ovako:
1. 'Najbolje' znači – knjige koje su meni osobno bile najbolje.
2. Literatura koju je većina tijekom povijesti nazivala najboljom.
3. 'Najbolje', nema veze sa mnom ili s vama kao s čitateljima, ili uopće u tom kontekstu s ljudima. 'Najbolje' uključuje transcendentalne koncepte poput Boga ili Uzvišenosti.
4. 'Najbolje'? Sviđa mi se Tom Clancy.
TOP DESET DJELA 20. stoljeća
1. Lolita, Vladimir Nabokov
2. Veliki Gatsby, F. Scott Fitzgerald
3. U potrazi za izgubljenim vremenom, Marcel Proust
4. Uliks, James Joyce
5. Dublinci, James Joyce
6. Sto godina samoće, Gabriel Garcia Marquez
7. Krik i bijes, William Faulkner
8. Svjetionik, Virginia Woolf
9. Opus djela Flannery O’Connor
10. Blijeda vatra, Vladimir Nabokov
TOP DESET DJELA 19. stoljeća
1. Ana Karenjina, Lav Tolstoj
2. Madame Bovary, Gustave Flaubert
3. Rat i mir, Lav Tolstoj
4. Pustolovine Huckleberryja Finna, Mark Twain
5. Priče Antona Čehova
6. Middlemarch, George Eliot
7. Moby Dick, Herman Melville
8. Velika očekivanja, Charles Dickens
9. Zločin i kazna, Fjodor Dostojevski
10. Emma, Jane Austen
TOP DESET AUTORA PO BROJU IZABRANIH KNJIGA
1. William Shakespeare - 11
2. William Faulkner - 6
3. Henry James - 6
4. Jane Austen - 5
5. Charles Dickens - 5
6. Fjodor Dostojevski - 5
7. Ernest Hemingway - 5
8. Franz Kafka - 5
9. James Joyce, Thomas Mann, Vladimir Nabokov, Mark Twain, Virginia Woolf - 4
Prema istraživanju koje je izvršila redakcija magazina „Njusvik“, na osnovu višegodišnjih rangiranja i lista u novinama „Telegraf“ i „Gardijan“, u elektronskoj enciklopediji „Vikipedija“ i uz pomoć američkih izdavača i biblioteka širom sveta, napravljena je lista sto najboljih knjiga svih vremena.
Prema istraživanju koje je izvršila redakcija magazina „Njusvik“, na osnovu višegodišnjih rangiranja i lista u novinama „Telegraf“ i „Gardijan“, u elektronskoj enciklopediji „Vikipedija“ i uz pomoć američkih izdavača i biblioteka širom sveta, napravljena je lista sto najboljih knjiga svih vremena.
Na prvom mestu nalazi se knjiga „Rat i mir“ Lava Tolstoja, na drugom mestu „1984“ Džordža Orvela, a na trećem „Uliks“ Džemsa Džojsa. Četvrta na ovoj tabeli je „Lolita“ Vladimira Nabokova, a do desetog mesta ređaju se „Buka i bes“ Vilijema Foknera, „Nevidljivi čovek“ Ralfa Elisona, „Ka svetioniku“ Virdžinije Vulf, Homerove „Ilijada“ i „Odiseja“, „Gordost i predrasude“ Džejn Ostin i „Božanstvena komedija“ Dantea Aligijerija.
Čoserove „Kanterberijske priče“ su na 11. mestu, a Sviftova „Guliverova putovanja“ na 12. Čuveni Selindžerov roman „Lovac u raži“ je na 15. poziciji, „Prohujalo s vihorom“ Margaret Mičel na 16, dok je Markesov roman „Sto godina samoće“ na 16. Biblija je na 41, a Šekspirova dela („Hamlet“, „Kralj Lir“ i „Otelo“) su od 49. do 52. mesta.
U obzir je uzeto deset lista, uključujući i listu od pedeset najboljih romana koju je napravio „Njusvik“. Neke liste su sadržale samo romane, a neke i nonfikšn literaturu. Uslov da bi se neko delo našlo na ovoj listi je da je napisano na engleskom jeziku ili prevedeno na taj jezik.
Neke od korišćenih lista bavile su se isključivo delima nastalim u 20. veku, dok su se druge oslanjale i na dela koje se nalaze u korenima zapadne civilizacije. Uzimano je u obzir više faktora – uticaj tih knjiga na istoriju, intelektualna veza tih knjiga sa zapadnom kulturom, njihova relevantnost u modernom vremenu i dugotrajna popularnost. To ne znači da je ovo lista najboljih knjiga svih vremena, već refleksija o intelektualnim sklonostima čitalaca i kritičara našeg doba.
0 komentari:
Objavi komentar