Domobran Vid Tvrdak ostaje sam sa dvoje djece nakon što premine njegova supruga. No on mora otići u rat i dolazi sa djecom na Markov trg, nadajući se smještaju svoje djece dok njega nema. Traži pomoć od vlasti, no vlast ga ne želi saslušati i u njemu se probudi osjećaj nepravde i mržnje, razočaran u hrvatsku vlast i nerazumijevanje.
Tijekom bitaka, on neprestano misli na svoju djecu. Vida rane, no umjesto odmora, njega ponovo šalju na bojište. Tijekom bitke kod Bistrice Lesne, jedino na što misli je nepravda, barem mali odmor i djecu.
Loborec Štef, također domobran, također je bio tužan i ljut, jer su ga poslali na bojište, na frontu nakon samo dva mjeseca braka. trebao je imati šest tjedana odmora, no i to su mu oduzeli. Njegovo je razočarenje bilo još veće kad mu nisu imali za dati ni par cipela, zbog toga jer je bio na straži. Tražio je narednika, no kad mu je odbio dati cipele, napao ga je, te je poslan na frontu, da ne dođe pred vojni sud.
Na frontu je došla zapovijed o napadu, ruska je strana na njihov napad uzvratila topovima i puškama. Nastala je panika, a domobrani su počeli zbunjeno bježati na sve strane. Pored domobrana Štefa, trčao je njegov prijatelj, Vid Tvrdak. Odjednom je pao na zemlju, a Štef je odmah pomislio na najgore. Pokušao mu je pomoći, no gospodin desetnik Pesek zaurlao je na njega da ne smije pomagati, već nastaviti s borbom.
Odjednom ga je netko upucao u u prsa. Mislio je na priljatelja Vida, te na desetnika koji se izderao na njega. Mislio je i na nepravdu, tužan život koji ga je zadesio. Tada je još netko počeo pucati po njemu, iako je bio već jako ranjen. Pao je na tlo, no bijesan i izmoren, ipak je ustao i počeo pucati koliko i dokle god je mogao.
Usporedno s tim pričama domobrana vida i Štefa, javlja se i lik Matije Križa, komičnog lika, a iz njegovih pisama čita se siromaštvo tadašnjeg doba, kao i cijelog zagorskog kraja.
Naslov djela: Bitka kod Bistrice Lesne
Vrsta djela: novela
Mjesto radnje: selo u Zagorju i Bistrica Lesna
Vrijeme radnje: 914., vrijeme vladavine Franje Josipa I.
Autor: Miroslav Krleža
Bilješka o piscu
Miroslav Krleža rođen je 7. srpnja 1893. godine u Zagrebu, u građanskoj obitelji nižeg socijalnog statusa. Završio je nižu gimnaziju u Zagrebu, a kasnije je pohađao vojnu kadetsku školu u Pečuhu.
U književnosti se javlja 1914. godine, a bio je fascinantan književnik i enciklopedist. Mnogi su ga smatrali najvećim hrvatskim piscem 20. stoljeća. Tijekom svoje karijere i stvaranja, postigao je vrhunske domete u doslovno svim književnim vrstama, te se njegov opus ne može nikako svrstati ni u jednu kategoriju ili stilsku formaciju. Pisao je u svim tematskim cjelinama, od eseja, novela, poezije, romana, drama, pa sve do dnevnika.
Desetljeća njegova stvaralaštva značajno su obilježila hrvatsku književnost, te dala tematsku, estetsku i ideološku mjeru svega što je napisano u to vrijeme u Hrvatskoj. Izuzetnu snažnu stvaralačku energiju posvetio je dramskom žanru, u kojem je poznat kao jedan od najznačajnijih. Njegova najvažnija, odnosno najpoznatija djela bila su: Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovića, U agoniji, Na rubu pameti, Balade Petrice Kerempuha, i dr.
Izrazito je važan i njegov rad na enciklopedistici, te njegovo ustrojstvo Leksikografskog zavoda, koji danas nosi Krležino ime, te čini jednu od glavnih kulturnih institucija hrvatskog naroda. Preminuo je u Zagrebu, 29. prosinca 1981. godine.
0 komentari:
Objavi komentar