utorak, 23. kolovoza 2016.

Baraka 5b, Miroslav Krleža

U baraku 5b, smještenu na samoj granici s Rusijom, dolaze svi ranjeni vojnici koji sudjeluju u drugom svjetskom ratu, u obrani fronte. Na mjesto broj 8 dolazi novi ranjenik, mladi student Vidović koji bi trebao umrijeti u roku od jednog dana. Čak padaju i oklade među ostalim ranjenicima u baraki hoće li ili neće doživjeti jutro.
Iako teško ranjen, Vidović preživljava cijelu noć i dočeka jutro, kada ih posjećuje grof Axelrode, glavni predvodnik vojske. taj dan fronta je odbačena, i čim se udaljila od barake, Njemci i Mađari počnu slaviti. Vidoviću, koji je još uvijek živ, nije jasno kako mogu slaviti, a toliko je ljudi umrlo ili je teško ranjeno.
Pošto je fronta odbačena i opasnosti više nema, počinje mimohod u čast njihove pobjede. Svi ranjenici, koliko god ranjeni bili, prisiljeni su sudjelovati u mimohodu. Svi moraju obići oko barake jedan krug, bili oni ranjeni ili napola mrtvi.
Broj devet, ranjenik pokraj Vidovića umire, a  Vidović, sav razočaran i bijesan na vojsku i grofa Axelrodea, ustaje kako bi bacio svoju posudu na grofovu povorku, no tada pada i sam umire.
Vrsta djela: antiratna novela, iz zbirke novela ”Hrvatski bog Mars”
Vrijeme radnje: 2. svjetski rat
Glavni lik: mladi student Vidović
Bilješka o piscu
Miroslav Krleža rođen je 7. srpnja 1893. u Zagrebu, u građanskoj obitelji nižeg socijalnog statusa. Bio je i ostao najplodniji i najsvestraniji književnik u povijesti hrvatske književnosti. Bio je fascinantan književnik i enciklopedist, a mnogi su ga smatrali i najvećim hrvatskim piscem 20. stoljeća.
Tijekom svoje karijere i stvaranja, postigao je vrhunske domete u doslovno svim književnim vrstama. Njegova najvažnija djela bila su: Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovića, U agoniji, Na rubu pameti, Balade Petrice Kerempuha, i dr.
Iako je nasljedovao bogatu europsku kulturnu i književnu baštinu, nije se priklonio nijednom utvrđenom modelu pa se ni njegov opus ne može svrstati ni u jednu stilsku formaciju. Bio je svestran, pisao je poeziju, dramu, novele i pripovijesti, romane, eseje, pa čak i dnevnike. Njegovo je osebujno i široko stvaralaštvo obilježilo cijelo 20. stoljeće, no nije ostalo na tome, već je još i danas hrvatska književnost inspirirana njegovim stvaralaštvom.

0 komentari:

Objavi komentar