A zašto ne bi, Grigor Vitez

Knjiga je slikovnica za 1. razr. osnovne škole koja sadrži tri pjesme Grigora Viteza popraćene njegovim ilustracijama. U slikovnici se nalaze  pjesme Kako živi Antuntun, Paun, A zašto ne bi.

Kako živi Antuntun zanimljiva je pjesmica u rimi koja opisuje neobičan život ratara Antuntuna koji živi u desetom selu. On neke stvari radi drukčije od drugih pa npr. pokušava zagrabiti mrak loncem ili zašiti jaje koncem. Uči djecu kroz rimu i ritam da je uredu biti drugačiji i odskakati od gomile.

Druga pjesmica govori o paunu koji je pun sebe i uvjeren da je najljepši i da je samim time i bolji u svemu. Tako je i uvjeren da pjeva bolje od slavuja.

Posljednja pjesmica je A zašto ne bi… o dječaku koji ima toliko bujnu maštu da zamišlja svijet sasvim drugačijim no što on je i vidi razne neobične mogučnosti u običnim svakodnevnim stvarima oko sebe Pokazuje moć i raspon dječje kreativnosti i ideja koje mogu zamisliti najnevjerojatnije stvari. Dječak se pita zašto ne bi na drveću rasli raznobojni baloni ili bombomi i zašto uz spravu za pranje ne bi mogla postojati i sprava za znanje.

Vrsta djela: zbirka pjesama

Likovi: u Kako živi Antuntun – Antuntun

u Paun – paun i slavuj

u A zašto ne bi… – dječak

Bilješka o piscu

Grigor Vitez rođen je 1911. godine u Kosovcu u Slavoniji. Prije Drugog svjetskog rata radio je kao učitelj, a zatim u Ministarstvu prosvjete i kao urednik u izdavačkoj kući Mladost. Pisao je i prozu i poeziju, kao i članke za časopise. Također je prevodio ruske, francuske i slovenske pisce. 1963. dobiva nagradu “Mlado pokolenje”, a tri godine nakon toga umire u Zagrebu.

Njegova poezija i proza prožeta je vrlo jednostavnim, ali snažnim lirkim slikama koje su jednako zanimljive i privlačne i mladima i starima. Njegove pjesme privlače široki krug ljudi jer unatoč jednostavnosti pjesničkih slika imaju zanimljiv ritam i šaljivu ili relevantnu poantu. Među neke od tužnijih pjesama možemo ubrojiti Što mi se tužio hrast, a jedna od najzanimljivijih i najvedrijh je upravo A zašto ne bi…Među njegova najpoznatija djela ubrajamo Kad bi drveće hodalo, Sto vukova, Jednog jutra u gaju i Vesele zamke
.