utorak, 23. kolovoza 2016.

Ruta (biljka)


?
Ruta
Ruta graveolens
Ruta graveolens
Status zaštite
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Angiospermae
Razred:Eudicots
Red:Asterids
Porodica:Sapindales
Rod:Rutaceae
Vrsta:R. graveolens
Dvojno ime
Ruta graveolens
L.
Područje života
Djelovanje rute na kožu, pogotovo za vrućih dana.
Listovi rute.
Ruta graveolens
Ruta ili rutvicaruda (latRuta graveolens) je zimzeleni polugrm, s raspodjeljenim sivo-zelenim listovima i zelenkasto-žutim cvijetovima(ljeti). Ruta je bila u narodnoj medicini, jedna od najčešće korištenih biljaka, a danas to više nije slučaj. I to ne zato što bi bila djelotvorna, nego zato što je njezin učinak prejak. Preporuča se korištenje gotovih proizvoda, ako pripremite svoj čaj, budite oprezni! Danas preporučuju upotrebu rutvice samo nakon savjetovanja s liječnikom. Bez savjetovanja, može se koristiti kao otrov za kukce. Kod žetve koristite rukavice, jer sadnice mogu izazvati upalu kože. Sa listovima ljutog okusa aromatiziramo salate, umake i mekane sireve.[1]
Istarska rakija pomiješana s rutom (travarica), daje rakiju posebnog intezivnog okusa. Takva rakija ima antibakterijska svojstva, poznata je u svim istarskim obiteljima, upotrebljava se kod vrtoglavice, menstrualnih tegoba, živčanih bolesti, teškog disanjaželučanih tegoba,reuma, gihta, kožnih bolesti. Ruta je ljekovita, ali i opasna – otrovna biljka, i zato treba biti vrlo oprezan s njom!

Izgled biljke[uredi VE | uredi]

Ruta je višegodišnja biljka, polugrmasta uspravne stabljike do 1 metar visine. Listovi su naizmjenični, bez zalistaka, u obliku bezbrojnih tupo urezanih lapova, zeleno-plavičaste ili žućkaste boje. Žućkasti cvjetovi čine cvatnu gronju s konkavnim laticama, valovitim i nazubljenim. Cvate od svibnja do srpnja, a bere se prije cvjetanja. Listovi imaju svojevrstan miris i ljuto – oštar , pomalo gorkast okus.
Razmnožava se sjemenom u travnju. Stanište joj je na Suncu ili u polusjeni. Voli rahlu i laku zemlju. Potrebno ju je redovito zalijevati , ali s mjerom, ne obilno, dvaput tjedno. U prirodi je u nas rasprostranjena i njezina srodna vrsta Ruta divaricata, ali znatno slabijeg mirisa. Za vrućih ljetnih dana pojačava se izlučivanje eteričnih ulja iz žlijezda na listićima. Uobičajeno je na ruti naći i gusjenice leptira lastin rep, koje se hrane tom biljkom. Rutu možemo naći na Balkanskom poluotoku i jugoistočnoj Europi[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Ruta je porijeklom iz južnih zemalja Europe, no za uporabu u kulinarstvu i za pripremu lijekova obično se uzgaja. Ruta je igrala nekad veliku ulogu kod starih EgipćanaGrci i Rimljani su je cijenili kao svetu biljku i kao začin. Spominje ju i Hipokrat.

Upotreba[uredi VE | uredi]

ljekovite svrhe koristi se lišće i rascvjetana biljka, bez korijena! Lišće se koristi i kao začin. Lišće se suši u hladu. Kao lijek koristi se u obliku praška, čaja, tekućeg ekstrakta i kao tinktura. Kao začin lišće se stavlja u rakiju koja se aromatizira i tako pripremljena imadigestivno djelovanje. U narodnoj medicini se koristi kao sedativ i kao sredstvo za izazivanje pobačaja (ne preporučujemo!), te za boljuprobavu, protiv navale krvi u glavu i nervoznog lupanja srca, te tegoba u donjem dijelu trupa. Jača oslabljene krvne žile i snižava krvni tlak[3]
Zbog svoje žestine izaziva crvenilo i mjehure na koži (osjetljive – alergične osobe ne bi je smjele brati ili ih brati u rukavicama). Sadržieterično uljeflavonske glikozide, furanokumarine, alkaloide kinolinskog tipa. Treba je koristiti samo u obliku standardiziranih gotovih pripravaka. U homeopatskim pripravcima daje se kod nagnječenja mišića i zglobova, bolesti vena.
kulinarstvu zbog jake arome listići se upotrebljavaju u vrlo malim količinama. Ruta ima jaku mirodijsku aromu i jak okus, te se kaozačin koristi rijetko i u malim količinama za začinavanje zelenih salata, jela od sira i ovčetine, kao dodatak namazima, umacima, marinadama, i za meso divljači. Dodaje se vinima kako bi dobila okus po muskantnom vinu, te rakijama[4]

Kontraindikacije[uredi VE | uredi]

Izaziva crvenilo i mjehure na koži. U većim količinama ili jačoj koncentraciji, ruta može izazvati upalu želučane sluznice i probavnih organa. Izaziva kontrakciju mišića, što dovodi do jačeg priljeva krvi u maternicu, pa može eventualno izazvati pobačaj. Mnoge žene su platile životom kad su htjele izazvati pobačaj! Ne smije se primjenjivati tokom trudnoće. To znači da ruta u većim količinama predstavljaotrov. Osobe sa slabim želucemjetrom i žučnim tegobama, ne bi smjele uzimati rutu u bilo kojem obliku.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Jump up [1] "Začini i začinsko bilje", recipeci.com, 2011.
  2. Jump up [2] "Začinsko i ljekovito bilje : Ruta - lat. Ruta graveolens L.", www.cvijet.info, 2011.
  3. Jump up [3] "Rutvica", herbalism.bloger.hr, 2011.
  4. Jump up [4] "Aromatične ljekovite biljke", www.istrapedia.hr, 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

0 komentari:

Objavi komentar