Pjesma govori o smrti lijepe žene Lenore. Zbog svoje tematike, pjesma u nama budi neke čudne osjećaje. Na početku pjesme javlja se strah koji se provlači kroz cijelu pjesmu, da bi taj isti strah u nama na kraju izazvao izrazitu tugu. Osebujno zbivanje u pjesmi pjesnik je izgradio u 18 strofa i 108 stihova. Svaka strofa završava refrenom koji je zvučan i posebno naglašen, a u skladu je s melankoličnim tonom pjesme. Najčešći refren što ga monotono ponavlja zloguka ptica je: Nikad više.Pjesma Gavran ima elemente realizma, jer događaji koji su se zbili prikazuju realnost; učenjak-ljubavnik sjedi nad knjigom; otvaranje okna na lupetanje ptice; gavran slijeće na kip; i određeno je mjesto događaja – soba. Ne samo da je Gavran realističko djelo, već je i preteča simbolizma. Gavran simbolizira sudbinu i smrt. Elementi simbolike odražavaju se i u versifikaciji: izražajna i ritmička forma i strofa s nejednakim brojem slogova.
Jedne prosinačke olujne noći učenjak-ljubavnik proučavao je drevne knjige i zadrijemao. Plamen slabe vatre oslikavao je po podu sablasti:
Svaki ugarak, što gasne, sablasti po podu riše.
Rastrgan od boli, jer njegove ljubavi Lenore više nema, čeka svanuće. Odjednom mu se učinilo da netko kuca na vrata. Pomislio je da to možda neki posjetilac traži sklonište u toj strašnoj noći.
Mrak preda mnom, ništa više.Pogledom kroz tamu bludim; stojim, plašim se i čudim
Učenjak mašta da je to ušao duh njegove drage. Mističnost se, u tom noćnom ugođaju, povećava u trenutku kad gavran, crn kao noć, ulijeće u sobu kroz otvoren prozor i sjeda na kip Palade (božice Atene). U ovom dijelu pjesme nailazimo na kontraste: olujna noć – spokojnost sobe, mramor kipa – perje ptice. Ulaskom ptice atmosfera je fantastična i smiješna:
Ni da pozdrav glavom mahne, ni trenutak on da stane,Poput lorda ili dame kroz moju se sobu diže…
U daljnjim stihovima pjesnik uvodi dijalog između ljubavnika i Gavrana. Ptica dobiva atribute: mrka, gadna, grobna, sumorna, kobna, drevna,… Ljubavnik osjeća njene žarke oči, koje ga pale do u srž srca. Slijedi gradacija boli. Ljubavnik oblikuje pitanja tako da od očekivanog odgovora ptice, Nevermore, dobije onu bol, koja je najdivnija zato što je i najneizdržljivija. I u 16. strofi, na konačni upit, upit kojem će Nikad višebiti zbiljski odgovor, i na koji će riječ Nevermore donijeti najveću bol i očaj.
Neba ti, i Boga, po kom obojici grud nam diše,Smiri dušu rastuženu, reci da l’ ću u EdenuGrlit ženu posvećenu, Lenora je okrstiše,Djevu divnu, jedinstvenu, koju anđeli mi skrišeReče Gavran: “Nikad više”
U tim pitanjima i odgovorima može se vidjeti morbidnost pjesme. Ljubavnik uživa u mučenju sebe sama. Dvije posljednje strofe svojom sugestivnošću prožimaju čitavu priču tj. pjesmu.
U samoću mene pusti! – nek ti trag se s biste zbriše
Nosi lik svoj s mojih vrata, vadi kljun, što srce siše!Reče Gavran: “Nikad više”
U posljednjoj strofi, gavran ostaje okamenjen na božici Paladi, kao simbol tužne i beskrajne uspomene na jednu prelijepu ženu.
Bilješka o autoru
Edgar Allan Poe rođen je 1809. godine u Bostonu, kao srednje od troje djece. Otac mu je bio odvjetnik, koji se počinje baviti glumom, oženivši se engleskom glumicom. Oba roditelja mu umiru 1811. godine od tuberkuloze.
Kada su mu bile tri godine, Edgara je u svoj dom primio imućniji škotski trgovac John Allan, čije je prezime Edgar kasnije pridodao svojemu. Od 1815. do 1820. godine, Allanovi žive u Engleskoj. Vrativši se u SAD, Edgara upisuju na Virginijsko sveučilište, gdje se Edgar počinje opijati, kartati i zaduživati. Saznavši to, očuh ga ispisuje sa sveučilišta i zapošljava kao činovnika.
Ne želeći taj posao, Edgar bježi u Boston, gdje objavljuje svoju prvu zbirku pjesama Tamerlan (1827.). Zbog neimaštine stupa u vojsku, ali ga očuh otkupljuje i upisuje u West Point, odakle je Edgar, svojom zaslugom, vrlo brzo izbačen. Dolazi do nesuglasica između Edgara i očuha, pa Edgar biva izbačen iz kuće. 1831. godine Allan umire, ne ostavljajući Edgaru nikakvo naslijeđe.
Ostavši na ulici, Edgar pokušava zaraditi izdavanjem zbirke pjesamaPjesme. No, to mu ne uspijeva, pa se seli u Baltimore k svojoj tetki. Počinje se baviti novinarstvom, a 1835. godine ženi se svojom sestričnom od 13 godina, Virginijom Clemm.
Seli se u New York, Philadelphiu, pa se, ne postigavši mnogo, opet vraća u New York. 1847. godine umire njegova žena Virginija. Vjerojatno osjećajući svoj skori kraj, Edgar zapada u misticizam koji kulminira djelom Eureka – transcendentalnim tumačenjem svemira. 1849. godine obećava brak trima ženama. Ne oženivši se ni jednom, odlazi u Baltimore. Tamo i umire. Pokopan je na lokalnom groblju uz svoju dragu Virginiju i svoju punicu.
Poe je strahovito pogriješio kad je svoju književnu ostavštinu povjerio Rufusu Griswoldu, osrednjem antologičaru i piscu članaka, koji je Poea mrzio i bio mu zavidan. Griswold je nakon Poeove smrti učinio sve kako bi ga ocrnio, čak je krivotvorio njegova pisma. Tek je stotinjak godina kasnije Arthur Hobson Quinn utvrdio netočnost Griswoldovih tvrdnji o Poevom životu.
0 komentari:
Objavi komentar