Pisci odabrali najbolje knjige svih vremena

Savremeni autori odabrali su najbolja djela svih vremena, a među piscima čiji su se naslovi našli u samom vrhu su Vladimir Nabokov, Virdžinija Vulf, Gabriel Garsija Markez, Lav Tolstoj, Mark Tven, Fjodor Dostojevski... Pisac Dejvid Or objasnio je kriterijume kojima su se vodili: "Ako radite zajedničku listu najboljih književnih naslova, želite napraviti dvije stvari: prvo, iz pristojnosti, izbjegnite sve koji rade na romanu, a drugo, definišite šta za vas znači riječ najbolji." Dakle, kako kaže, 
najbolje znači - knjige koje su piscu lično bile najbolje, literatura koju je većina tokom istorije proglašavala najboljom i najbolje uključuje transcendentalne koncepte poput boga ili uzvišenosti. Tako su za književne bravure 19. vijeka odabrane "Ana Karenjina" i "Rat i mir" Lava Tolstoja, "Madam Bovari" Gistava Flobera, "Pustolovine Haklberija Fina" Marka Tvena, "Priče" Antona Čehova, "Middlemarch" Džordža Eliota, "Mobi Dik" Hermana Melvila, "Velika očekivanja" Čarlsa Dikensa, 
"Zločin i kazna" Fjodora Dostojevskog i "Emma" Džejn Ostin. U vijeku iza nas poseban trag ostavili su "Lolita" i "Blijeda vatra" Vladimira Nabokova, "Veliki Gatsbi" Frensisa Skota Ficdžeralda, "U potrazi za izgubljenim vremenom" Marsela Prusta, "Uliks" i "Dablinci" Džejmsa Džojsa, "Sto godina samoće" Gabriela Garsije Markeza, "Krik i bijes" Vilijama Foknera, "Svjetionik" Virdžinije Vulf i "Opus djela" Flanero O'Konor. Današnji književnici odabrali su i top 10 autora svih vremena. 
Na prvom mjestu je Vilijam Šekspir, a prate ga Vilijam Fokner i Henri Džejms. Na četvrtom mjestu je Džejn Ostin, zatim Čarls Dikens, Fjodor Dostojevski, Ernest Hemingvej, Franc Kafka, Džejms Džojs, Tomas Man, Vladimir Nabokov, Mark Tven i Virdžinija Vulf.

Jedan od vodećih suvremenih europskih književnika, mađarski pisac Péter Esterházy, umro je u četvrtak, u 66. godini, od raka gušterače, objavio je njegov izdavač Magveto. 

Péter Esterházy rođen je 1950. u Budimpešti u jednoj od najstarijih mađarskih aristokratskih obitelji. Završio je gimnaziju u Budimpešti u jednoj od rijetkih nezatvorenih crkvenih škola u Mađarskoj. Po završetku studija matematike i prirodnih znanosti jedno je vrijeme radio kao sistem-inženjer, a od 1978. djeluje kao slobodni pisac. Danas se ubraja među najznačajnije i najprevođenije suvremene mađarske pisce.

Prvu knjigu, eksperimentalni vijenac kratkih priča "Fancsikó i Pinta" (Fancsikó és Pinta) objavio je 1976., a nakon nje slijedi čitav niz romana, knjiga priča i eseja, među kojima valja istaknuti "Roman o proizvodnji" (Termelési regény) iz 1979. godine. Tim svojim prvim parodičnim i satiričnim romanom o socijalističkom realizmu stekao je brojne poklonike u Mađarskoj.

SLIJEDI IZNIMNO USPJEŠAN I PREVOĐEN ROMAN "MALA MAĐARSKA PORNOGRAFIJA" (KIS MAGYAR PORNOGRÁFIA) 1984. U KOJEM SE MIJEŠAJU ESEJISTIČKI PASAŽI S ANEGDOTAMA I OSOBNIM REFLEKSIJAMA O ŽIVOTU POD KOMUNIZMOM. "HRABALOVA KNJIGA" (HRABAL KÖNYVE) IZ 1990. ROMAN JE O ŽENI KOJA VODI IMAGINARNI DIJALOG S NAJVAŽNIJIM SREDNJOEUROPSKIM PISCEM DRUGE POLOVICE 20. STOLJEĆA, ČEHOM BOHUMILOM HRABALOM.

Roman o srednjoj Europi "Pogled grofice Hahn-Hahn. Dunavom nizvodno" (Hahn-Hahn grófnő pillantása. Lefelé a Dunán) iz 1991. i zbirka 97 kratkih proznih fragmenata "Žena" (Egy nő) iz 1995. govore o odnosu žene i pripovjedača. Njegovo bez sumnje najveće i najzahtjevnije djelo je roman "Harmonia caelestis" (2000), o povijesti Srednje Europe i obitelji Esterházy, za koji je dobio i najveća priznanja. Knjiga je dobila i literarni nastavak nakon što je Esterházy saznao da je njegov otac bio špijun komunističke tajne službe.

Njegova djela dosad su prevedena na više od dvadeset jezika. Nagrađen je nizom međunarodnih književnih nagrada i priznanja, između ostalih Nagradom Sándor-Mária, Vilenicom i Herderovom nagradom. Esterházyjeva djela na hrvatski jezik objavila je zagrebačka izdavačka kuća Fraktura. (N. K.)