Slovenija
| Republika Slovenija
Republika Slovenija
| ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
| Državna himna: "7. strofa Zdravljice" | ||||||
![Položaj Slovenija (zelena)– in Evropa (bijelo & narančasto)– in Evropska Unija (bijelo) — [Legend]](https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:EU-Slovenia.svg) | ||||||
| Glavni grad i najveći grad | Ljubljana 46°03′0″N, 14°30′0″E | |||||
| Službeni jezici | slovenski1 | |||||
| Demonim | Slovenci | |||||
| Vlada | ||||||
| - | Predsjednik | Borut Pahor | ||||
| - | Predsjednik vlade | Miro Cerar | ||||
| nezavisnost od SFR Jugoslavije | ||||||
| - | proglašena | 25. jun 1991 | ||||
| - | priznata | 1992 | ||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 20.273 km2 (153..) | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Popis iz 2002 | 2,011.036 | ||||
| - | Gustoća | 99,6/km2 (80..) | ||||
| BDP (PPP) | procjena za 2008 | |||||
| - | Ukupno | 58.151 mrld. $ [1] (83..) | ||||
| - | Per capita | $28.894 (29..) | ||||
| BDP (nominalni) | procjena za 2008 | |||||
| - | Ukupno | 57,013 mrld. $[1] (67..) | ||||
| - | Per capita | 28.328 $ (29..) | ||||
| HDI (2006) | 0.923 jako visok • 26.. | |||||
| Valuta | euro (€)3 (EUR) | |||||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | |||||
| - | Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) | ||||
| Pozivni broj | 386 | |||||
| Web domena | .si4 | |||||
Republika Slovenija je primorska i podalpska država na jugu Srednje Evrope, koja se na zapadu graniči sa Italijom, na sjeveru sAustrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Historija[uredi - уреди | uredi izvor]
Slovenski (slavenski) preci današnjih Slovenaca vjerovatno su se doselili na područje Slovenije u 6. veku. U 7. veku je nastalaKarantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slovenskih država. 745. godine Karantanija gubi nezavisnost i pada pod vlastBavarske, koja opet postaje dio franačke države. Stanovništvo se pokrštava.
Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomenici, prvi pisani dokument na slovenačkom jeziku. U 14. veku veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habzburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada deli na tri pokrajine: Kranjsku,Gorišku i Štajersku.
Godine 1848. brojne narode zahvata narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju.
Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana jeKraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju.
Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, službeno proglašene29. novembra 1943.
Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila nezavisnost od SFRJ 25. juna 1991, a koja je priznata nekoliko mjeseci nakon kratkotrajnog rata. Kao nezavisna država je 29.3. 2004. postala članicom NATO-a, 1.5. 2004. članicom Evropske Unije.
Politika[uredi - уреди | uredi izvor]
Glavni članak: Institucije Republike Slovenije
Administrativna podjela[uredi - уреди | uredi izvor]
- V. glavni članak Upravna podjela Slovenije.
Osim tradicionalne podjele na pokrajine postoji i podjela na 12 statističkih regija:
- Pomurska regija
- Podravska regija
- Koroška regija
- Savinjska regija
- Zasavska regija
- Spodnjeposavska regija
- Jugovzhodna Slovenija
- Osrednjeslovenska regija
- Gorenjska regija
- Notranjsko - kraška regija
- Goriška regija
- Obalno - kraška regija
Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]
Slovenija se nalazi Srednjoj Europi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizije i Sredozemlja. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom Triglavom (2864 m)[2]. U smjeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u Europi, a to su Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Potonja se nalaze na Unescovom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovine površine pokrivaju šume - 1.163.812 ha (u Europi veći postotak šuma imaju samo Finska i Švedska). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8 % ozemlja. Najveće područje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u reljefu (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) te činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 papratnjača i cvjetnjača te 50.000 različitih životinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i životinjski endemi.
Nacionalni parkovi[uredi - уреди | uredi izvor]
Prirodne znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]
- Triglavski nacionalni park
- Kraške jame
- Robanov kot
- Topla
- Notranjski Snežnik
- Rakov Škocjan
- Krakovski gozd
- Donačka gora
- Kozlerjeva gošča
- Divje jezero
- Cerkniško jezero
- Bledsko jezero
- Sečoveljske soline
Ostali podaci[uredi - уреди | uredi izvor]
- najviši vrh: Triglav (2864 m)
- najsjevernija točka: 46° 52' 37,52" SGŠ, 16° 14' 18,14" IGD, naselje Budinci u općini Šalovci,
- najjužnija točka: 45° 25' 18,34" SGŠ, 15° 10' 56,06" IGD, naselje Damelj u općini Črnomelj,
- najistočnija točka: 46° 28' 33,76" SGŠ, 16° 36' 07,69" IGD, naselje Benica u općini Lendava,
- najzapadnija točka: 46° 17' 54,05" SGŠ, 13° 23' 47,81" IGD, u naselju Breginj u općini Kobarid.
- geometrijsko središte Slovenije
- najduža rijeka: Sava (221 km u Sloveniji + 4 km po granici) - najduža rijeka sasvim u Sloveniji: Krka 111 km
- najveće jezero: Cerkniško jezero
- najveći grad: Ljubljana
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi.
| Narodni sastav Slovenije | ||||
|---|---|---|---|---|
| Slovenci | 83.06% | |||
| Srbi | 1.98% | |||
| Hrvati | 1.81% | |||
| Bošnjaci | 1.10% | |||
| Ostale manjine | 4.85% | |||
| Neizjašnjeni i nepoznati | 8.9% | |||
| izvor: 2002 census | ||||
| Vjerski sastav Slovenije | ||||
|---|---|---|---|---|
| Rimokatolici | 57.8% | |||
| Neizjašnjeno i nepoznato | 22.8% | |||
| Ateisti | 10.1% | |||
| Ostale religije | 9.3% | |||
| izvor: 2002 census | ||||
Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su slovenske vlasti 26. veljače 1992. brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 građana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u Sloveniji.
Rezultati prethodnih popisa[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1991. ( Popis promijenjen i priklađen standardima EU-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivalištem u državi ) - 1.913.355 stanovnika (Slovenci 88.3%, Hrvati 2.8%, Srbi 2.5%, Muslimani 1.4%)
- 1991. - 1.965.986 stanovnika: 1.727.000 Slovenaca ili 87.8 %, 54.212 Hrvata ili 2.8 %, 47.911 Srba ili 2.4 %, 26.867Muslimani ili 1.4 %, 8.503 Mađara, 3.064 Talijana, 2.293 Roma i drugi.
Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Slovenija ima visoko razvijeno gospodarstvo. BDP po stanovniku je 2013. godine iznosio €20265. Slovenija se po ekonomskoj razvijenosti nalazi na drugom mjestu među novim članicama EU, iza Cipra. Najrazvijenija je post-komunistička država. Slovenski BDP po stanovniku iznosi 83% prosjeka EU.[3]
Slovenija je prethodno imala relativno visoku inflaciju koja je 2006. pala na 2.3% (prije prihvaćanja eura), ali je u listopadu 2007. ponovno narasla na 5.1% [4] što jer bilo više od prosjeka eurozone. Slovensko gospodarstvo je iskusilo pojačani rast od 2004. do 2008. godine.2003. je gospodarski rast iznosio 2.8%. 2004. je skočio na 4.3%, 2005. ponovno 4.3%, 2006. se rast povećao na 5.9%, a 2007. 6.8%. Prije krize, u prvom tromjesečju 2008. godine gospodarsvo je raslo 5% na godišnjoj razini. BDP Slovenije je nakon 5 godina krize na nižoj razini nego 2008.
Unatoč gospodarskom uspjehu, Slovenija se još uvijek suočava s različitim izazovima. Veliki dio ekonomije je ostalo u rukama države, a direktna strana ulaganja su među najmanjima u EU. Porezi su relativno visoki, tržište rada je nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih 10 godina došlo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se očekuje da će se strana ulaganja povećati. Slovenija je vodeća među novim članicama EU i prva je nova članica koja je prihvatila novu europsku valutu euro 1. siječnja 2007.
Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje među tranzicijskim državama, sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta (Piran, Portorož, Izola, Koper, Ankaran, Debeli rtič), skijaška središta (Maribor, Kranjska gora,Vogel, Kanin, Rogla) i toplice (Radenci, Moravske Toplice, Terme Čatež, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, Šmarješke Toplice).
Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]
Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom jeziku. Slovensku prvu knjigu je tiskao protestantski reformator Primož Trubar(1508.-1586.). To su u biti bile dvije knjige: (katekizam) i abecedarij koje su izdane 1550. u Tübingenu u Njemačkoj. Središnja pokrajina, Kranjska (koja je postojala kao dioAustro-Ugarske sve do početka 20. stoljeća), je bila etnografski i povijesno dobro opisana u knjizi Slava vojvodine Kranjske (Die Ehre deß Herzogthums Crain) koju je izdao 1689.Janez Vajkard Valvasor (1641.-1693.).
_02.jpg)
Najveći slovenski književnici su bili pjesnici France Prešeren (1800.-1849.), Oton Župančič, Srečko Kosovel, Edvard Kocbek i Dane Zajc te pisciIvan Cankar (1876.-1918.), Vladimir Bartol i Prežihov Voranc, dok su Alojz Rebula, Drago Jančar, Boris Pahor, Tomaž Šalamun, Aleš Debeljak iAleš Šteger vodeći književnici suvremene slovenske književnosti.
Najvažniji slovenski slikari su Jurij Šubic i Anton Ažbe koji su djelovali krajem 19. stoljeća. Ivana Kobilca, Rihard Jakopič, Ivan Grohar su djelovali početkom 20. stoljeća, a Avgust Černigoj, Lojze Spacal, Anton Gojmir Kos, Riko Debenjak, Marij Pregelj, a posebno Gabrijel Stupica i Janez Bernik obilježili su drugu polovicu 20. stoljeća. Suvremeni slikari su Emerik Bernard, Metka Krašovec, Ivo Prančič, Gustav Gnamuš, grupa IRWINi Marko Peljhan. Zoran Mušič, koji je radio u Parizu i Veneciji, postao je slavan i diljem svijeta. Neki od važnjijih slovenskih kipara su Fran Berneker, Lojze Dolinar, Zdenko Kalin, Slavko Tihec, Janez Boljka i danas Jakov Brdar i Mirsad Begić. Poznati slovenski arhitekti su Jože Plečniki Max Fabiani, Edo Ravnikar, Milan Mihelič.
U Sloveniji su djelovali i brojni glazbenici i skladatelji kao što je renesansni skladatelj Jacobus Gallus (1550.-1591.) koji je utjecao na tadašnju europsku glazbu i violinski virtuoso Giuseppe Tartini. Bojan Adamič, poznati filmski skladatelj i Ivo Petrić, skladatelj europske klasične glazbe djelovali su tijekom 20. stoljeća.
Suvremeni popularni glazbenici su Slavko Avsenik, Laibach, Vlado Kreslin, Pero Lovšin, Pankrti, Zoran Predin, Lačni Franz, New Swing Quartet,DJ Umek, Valentino Kanzyani, Siddharta, Big Foot Mama,Terrafolk, Katalena, Magnifico i drugi.
Za slovensku kinematografiji značajni su Karol Grossmann, Janko Ravnik, Ferdo Delak, France Štiglic, Mirko Grobler, Igor Pretnar, France Kosmač, Jože Pogačnik, Matjaž Klopčič, Jane Kavčič, Jože Gale, Boštjan Hladnik i Karpo Godina. Suvremeni filmski redatelji Janez Burger, Jan Cvitkovič, Damjan Kozole, Janez Lapajne i Maja Weiss su najznačajniji predstavnici tzv. renesanse slovenske kinematografije.
Od znanstvenika se ističu nobelovac Friderik - Fritz Pregl, fizičar Joseph Stefan, psiholog i antropolog Anton Trstenjak, filozof Slavoj Žižek i Milan Komar, lingvist Franc Miklošič, liječnik Anton Marko Plenčič, matematičar Jurij Vega, sociolog Thomas Luckmann, teolog Anton Strle i raketni inženjer Herman Potočnik.
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
Slovenski obrazovni sustav se sastoji od predškolskog obrazovanja, osnovnog obrazovanja (9 godina), srednjoškolskog obrazovanja (stručno i opće obrazovanje), višeg stručnog obrazovanja te visokog obrazovanja. Posebni dijelovi sustava su obrazovanje odraslih, glazbeno i plesno obrazovanje, obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama i razni programi u etničkim i jezičnim izmješanim područjima.
Trenutno se u Sloveniji nalaze tri javna i jedno privatno sveučilište, a oni su:
- javna sveučilišta:
- privatno sveučilište je:
Slovesko se obrazovanje na PISA-inoj rang ljestvici trenutačno nalazi na 12. mjestu i jedno je od najboljih na svijetu.
Teritorjalna podjela[uredi - уреди | uredi izvor]
Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina (slovenski občina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika.
0 komentari:
Objavi komentar