Sve o Crnoj Gori

Ovo je glavno značenje pojma Crna Gora. Za druga značenja, pogledajte Crna Gora (razdvojba).

Crna Gora
Црна Гора


Zastava	Grb

Geslo
čojstvo i junaštvo

Himna
Oj svijetla majska zoro

Glavni grad Podgorica
(prijestolnica je Cetinje)

Službeni jezik crnogorski^[1]

Državni vrh

- Predsjednik Filip Vujanović

- Predsjednik Vlade Igor Lukšić

Neovisnost 3. lipnja 2006. u 20 sati

- ukupno 13.812 km²

- ukupno (2003) 620.145

- gustoća 44,9/km²

BDP (PKM) procjena 2005.

- ukupno 2.412 milijardi $ (179.)

- po stanovniku 3,800 $ (119.)

Valuta euro ¹⁾ (100 eurocenta)

Pozivni broj +382

Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti

Internetski nastavak .me ²⁾

¹⁾ Crna Gora nije formalna članica Eurozone;
²⁾ .me je službeno prihvaćen i dodjeljen Crnoj Gori i u uporabi je od ožujka 2008.

Crna Gora je balkanska država u jugoistočnoj Europi sa teritorijalnim izlazom na Jadransko more.

O povijesti Crne Gore

Država

Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.^[2] Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.^[3] Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje.^[4]

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski,bošnjački, albanski i hrvatski jezik.^[5] Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unijeniti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donešen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007.

Državna obilježja

Državna zastava Crne Gore

Crna Gora ima grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima, dok je zastava Crne Gore crvene boje s grbom na sredini i zlatnim obrubom.Himna Crne Gore je "Oj svijetla majska zoro".^[6]

Državni praznik je Dan državnosti – 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu državu svijeta, te po početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Osovinskih sila 1941. godine. Dan neovisnosti se slavi 21. svibnja u spomen na referendum 2006. godine.

Zemljopis

Zemljovid Crne Gore

Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom oko Prevlake). Dijeli se na općine. Na sjeveru graniči s Srbijom, na istoku s Kosovom, na jugoistoku s Albanijom, na zapadu s Bosnom i Hercegovinom, a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom.

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom, Kosovom i Albanijom, a širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaljev.

Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.

Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

Podgorica - glavni grad (139.100 građana)
Nikšić (61.700 građana)
Pljevlja (18.800 građana)
Bijelo Polje (17.100 građana)

Glavni zemljopisni podaci

Najduža rijeka: Zeta.
Najduža obala: Velika Plaža, Ulcinj - 13.000 metara
Najviši vrhovi:

Bobotov Kuk (Durmitor) - 2522 m
Maja Rozit (Prokletije) - 2522 m

Najveće jezero: Skadarsko - 391 km²
Najdublji kanjon: Tara - 1300 m
Najveći zaljev: Bokokotorski

UNESCO-va Svjetska baština

Mjesta u Crnoj Gori koje je UNESCO smjestio u Svjetsku baštinu su:

Durmitor
Kanjon Tara
Stari grad Kotor
Kotorski zaljev
stećci

Nacionalni parkovi

Podrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Crne Gore

Upravna podjela Crne Gore

Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Crne Gore
Crna Gora sastoji se iz 21 općine. To su:

Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Šavnik, Tivat, Ulcinj iŽabljak.

Stanovništvo

Nacionalni sastav Crne Gore, prema službenim rezultatima popisa 2011. koje je objaviom Zavod za statistiku Crne Gore - Monstat, su:

Crnogorci 44,98%
Srbi 28,73%
Bošnjaci 8,65
Albanci 4,91%
Muslimani 3,31%
Romi 1,01%
Hrvati 0,97%
neizjašnjeni 4,87%^[7]

Podrobniji članak o temi: Nacionalno izjašnjavanje na popisima u Crnoj Gori

Teritorijalna rasprostranjenost stanovništva

Crnogorci su rasprostranjeni širom države, apsolutna ili relativna većina stanovništva su u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Kolašinu, Mojkovcu, Šavniku, Žabljaku, Budvi, Baru, Kotoru, Tivtu;
Srbi su relativna većina u Herceg Novom, Beranama, Bijelom Polju, a apsolutna u većina u Pljevljima, Plužinama i Andrijevici.
Bošnjaci i narod Muslimana su apsolutna većina u Rožajama i Plavu;
Albanci su većina u Ulcinju.
Hrvati žive u Boki Kotorskoj.

U gradu Ulcinju živi i nekoliko crnoputih potomaka saracenskih robova iz Maroka. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem arapskih gusara.

Jezik

Službeni jezik se zove crnogorski. Pisma su latinično i ćirilićno. U Ustavu se navodi da su u službenoj upotrebi i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. U odgoju se koristiMaternji jezik (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se uči u općinama s albanskom većinom.

Stanovništvo po materinskom jeziku prema popisu iz 2011.:

srpski:42,88%
crnogorski: 36,97%
albanski: 5,27%
bošnjački: 5,33%
hrvatski: 0,45%
srpsko-hrvatski:2,63%.

Vjera

Vjerske zajednice odvojene su od države, ravnopravne su i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.^[8]

Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i samostalna Crnogorska pravoslavna crkva. Katolici su okupljeni oko Kotorske biskupije te Barske nadbiskupije, a muslimani u okviru Islamske zajednice Crne Gore.

Stanovništvo po vjeri (2003.), od ukupno 620.145: