XIV zimske olimpijske igre održane su od 8. do 19. februara 1984. u Sarajevu u tadašnjoj Jugoslaviji (danas Bosni i Hercegovini) Ovo su bile prve zimske i druge olimpijske igre održane u nekoj komunističkoj državi nakon XXI olimpijskih igara održanih 1980. uMoskvi. Na Igrama su u 6 sportova nastupila 1272 takmičara iz 49 zemalja (998 takmičara i 274 takmičarke).[1]
Kandidatura[uredi | uredi izvor]
Izbor Sarajeva za grada domaćina XIV zimskih olimpijskih igara objavljen je 18. maja 1978. tokom 80. sjednice Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Atini. Gradovi protivkandidati bili su Sapporo iz Japana i Göteborg iz Švedske. Nakon dva kruga glasanja Sarajevo je većinom glasova dobilo organizaciju ZOI 1984. Rezultati glasanja za izbor domaćina dati su u sljedećoj tabeli:
| [sakrij]Rezultati glasanja za domaćina ZOI 1984[2] | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Grad | 1. krug | 2. krug | ||||
 Sarajevo | 31 | 39 | ||||
 Sapporo | 33 | 36 | ||||
 Göteborg | 10 | — | ||||
Putovanje baklje[uredi | uredi izvor]
Putovanje baklje za ZOI 1984. počelo je u Olimpiji, a baklja je potom avionom stigla u Dubrovnik. Ukupna udaljenost koju je baklja prošla kroz Jugoslaviju iznosi 5.289 km (plus 2.879 km lokalnim putevima). Postojale su 2 glavne rute: jedna na zapadu (Split – Ljubljana – Zagreb – Sarajevo, dužine 2.602 km) i druga na istoku (Skopje – Novi Sad – Beograd – Sarajevo, dužine 2.687 km). Završni nosilac baklje, od njih 1600, bila je umjetnička klizačica Sanda Dubravčić, koja je baklju preuzela od skijaša-trkača Ive Čarmana. Jedna od dvije originalne baklje danas se nalazi u jednoj privatnoj kolekciji u Žalecu u Sloveniji. Također, još 20 baklji nalazi se u Grčkoj u vlasništvu pojedinačnih sportista koji se bili nosioci baklje od drevne Olimpije do obližnjeg vojnog aerodroma, a zatim od atinskog aerodroma do stadiona Panathinaiko, gdje je održana ceremonija predaje olimpijskog plamena Olimpijskom komitetu.[potreban citat]
Sportski objekti[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Borilišta Zimskih olimpijskih igara 1984.
Gradske lokacije[uredi | uredi izvor]
- Stadion Koševo – ceremonija otvaranja
- Ledena dvorana Zetra – umjetničko klizanje, hokej (finale), ceremonija zatvaranja
- Klizalište Zetra – brzo klizanje
- Skenderija – hokej
Planinske lokacije[uredi | uredi izvor]
- Bjelašnica – alpsko skijanje (muškarci)
- Jahorina – alpsko skijanje (žene)
- Veliko Polje (Igman) – skijaško trčanje, nordijska kombinacija (skijaško trčanje), biatlon
- Skakaonice na Igmanu – nordijska kombinacija (skokovi), skijaški skokovi
- Olimpijska staza za bob i sankanje na Trebeviću – bob, sankanje
Ostali objekti[uredi | uredi izvor]
- Olimpijsko selo, Mojmilo
- Selo za novinare, Dobrinja
- Hoteli: "Igman" (Igman), "Famos" (Bjelašnica), "Smuk" (Bjelašnica), "Bistrica" (Jahorina)
Zemlje učesnice[uredi | uredi izvor]
Na ZOI 1984. nastupilo je 49 država, od kojih su takmičari iz Egipta, Monaka, Portorika, Senegala i Britanskih Djevičanskih Ostrva bili debitanti. Odlukom kineske vlade sportisti izKine prekinuli su bojkot Olimpijskih igara zbog nastupa sportista s Tajvana, te su prvi put nastupili na jednim igrama na kojima je nastupio i Tajvan (pod imenom Kineski Taipei).[1]
| Evropa (28) - 910 sportista | ||
|---|---|---|
|
| |
| Amerike (9) - 206 sportista | ||
| ||
| Azija (7) - 117 sportista | ||
|
|
|
| Afrika (3) - 6 sportista | ||
|
|
|
| Okeanija (2) - 16 sportista | ||
|
| |
Sportovi[uredi | uredi izvor]
Održano je 39 takmičenja u 10 disciplina u 6 sportova. Brojevi u zagradama označavaju koliko je bilo takmičenja po disciplinama u kojima su podijeljene medalje.
|
Međunarodni olimpijski odbor se u odabiru zemlje domaćina djelomično vodio političkim razlozima: kao nesvrstanazemlja, tadašnja SFRJ je davala manje prilike za hladnoratovske bojkote, zabilježene na OI tih godina. Glavni je motiv ipak bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima, održe u gradu koji je do tada najpoznatiji bio po događajima koji su bili neposredan povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.
Igre su protekle u prijateljskoj atmosferi, za koju su bili zaslužni iznimno ljubazni domaćini, te su ostale upamćene kao vrlo ugodne Igre za natjecatelje kao i za gledatelje.
U natjecateljskom dijelu Igara su se istaknuli sljedeći pojedinci i momčadi:
 Otvorene XIV Olimpijske igre u Sarajevu
Sarajevo je postalo centar svjetskih i medijskih interesovanja. Ugostilo je najbolje svjetske takmičare u zimskim sportovima.
Kategorija: Sport
Datum: 08.02.1984.
Međunarodni olimpijski komitet 1978. godine, u Atini, je odabrao Sarajevo za organizatora XIV zimskih olimpijskih igara. U konkurenciji su bili japanski Sapporo i zajednička kandidatura dva švedska grada Falun i Göteborg.
U organizaciju su utrošena velika sredstva. Pripreme koje su trajale godinama, pored dobro organizovanih igara, kao rezultat imaju izgrađene saobraćajnice, hotelske komplekse kako na planinama (Bjelašnica, Igman, Jahorina) tako i u gradu, sportski centri Skenderija i Zetra, žičare, ski liftovi... Sarajevo je postalo centar svjetskih i medijskih interesovanja. XIV zimske olimpijske igre bile su održane od 8. do 19. februara. U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman). Na ovim igrama prijavilo se 49 nacionalnih olimpijskih komiteta. U Sarajevo je stigao rekordan broj učesnika (preko 2500). Sarajevo je otvorilo vrata i poželilo dobrodošlicu svima! Otvaranje XIV zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60 000 Sarajlija, na stadionu Koševo, i oko dvije milijarde ljudi preko TV-a. Olimpijski plamen je upalila klizačica Sanda Dubravčić. Igre su među učesnicima, a i među gledateljima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu - prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo "Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka", ili kraće "Volimo Jureka, više od bureka". Ipak, najveće zvijezde sarajevske Olimpijade su bili učesnici u umjetničkom klizanju. Najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka. 19. februara na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaran je rekao kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji. "Doviđenja drago Sarajevo", bile su riječi Juana Antonia Samarana. Olimpijski duh još uvijek živi u ovom gradu i njegovim stanovnicima, uprkos generacijskim smjenama. Zimske olimpijske igre su sigurno jedna od najboljih stvari koje su se desile gradu Sarajevu i državi Bosni i Hercegovini. |
0 komentari:
Objavi komentar