Smijanje i zdravlje

Smijeh uzrokuje mnoge fiziološke promjene u našem organizmu. Uslijed jakog i dugotrajnog smijanja više od tristo različitih mišića dijafragme, lica, trbuha, leđa, nogu i ruku postaje aktivno, očne zjenice se šire, a vrhovi prstiju postaju vlažni. Disanje postaje duboko i brže te dostiže brzinu i do 100 km na sat. Podiže se i frekvencija srca, koja može dosegnuti i 120 otkucaja u minuti. Zahvaljujući tome, aktiviraju se obrambene snage organizma, potiče se izmjena tvari i opskrbljenost krvlju srca i pluća te snižava krvni pritisak i razina šećera u krvi. K tome, smijeh razgrađuje hormone stresa adrenalin i kortizol, pa na taj način relaksira čitav organizam.
Smijanje povećava i kapacitet pluća i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kisikom, a pogoduje i izmjeni plinova prilikom disanja.

Uvažavajući pozitivne posljedice smijanja, više je nego očito da je ono poticajno i zdravo za ljudski organizam u cjelini. No, iako je pozitivne učinke smijeha opisivao još Charles Darwin, znanstvena su istraživanja započela tek 60-ih godina prošlog stoljeća kada je i nastala gelotologija, nauka o utjecaju smijeha na ljudsko tijelo.

Smijeh potiče zdravlje

Smijeh dokazano jača imunološki sustav ljudskog organizma potičući stvaranje i koncentraciju stanica koje uništavaju tumorske stanice i bakterije, viruse i ostale mikroorganizme, uzročnike mnogih bolesti. Pogoduje i funkcioniranju srca i krvotoka, reducira hormone stresa, adrenalin i kortizol, potiče cirkulaciju i opskrbljenost kisikom te tako smanjuje kolesterol u krvi, začepljenost arterija, pojavu krvnih ugrušaka i visoki krvni tlak, a time i opasnost od infarkta.

Smijanje povećava i kapacitet pluća i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kisikom, a pogoduje i izmjeni plinova prilikom disanja. S obzirom da se uslijed smijanja luče i hormoni sreće, endorfini, koji između ostalog ublažavaju bolove, smijanje je i prirodni analgetik. Znanstvena istraživanja dokazuju da terapije smijehom ublažavaju ili čak i uklanjanju bol kod artritisa, grčeva u mišićima, spondiloze te uslijed glavobolje i migrene.

Kako smijanje opskrbljuje krvlju i relaksira mišiće, smanjuje razinu hormona stresa i potiče lučenje hormona sreće, ono je i najprirodniji i najučinkovitiji lijek protiv za zdravlje pogubnog stresa. Osim toga, kako smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on dokazano potiče i ubrzava proces ozdravljenja. Znanstvena istraživanja pokazuju da bolnice u kojima klaunovi nasmijavaju bolesnu djecu i, primjerice, pacijente koji boluju od Alzheimerove bolesti imaju bolje rezultate u liječenju.

Smijeh jača psihu

Smijeh ne godi samo tijelu, nego i našoj psihi. Hormoni sreće serotonin, endorfin, dopamin i noradrenalin, koji se luče uslijed smijeha, djeluju izravno na ljudski mozak stvarajući osjećaj zadovoljstva i ugode. Osim što potiče dobro raspoloženje, smijeh je djelotvorni obrambenimehanizam koji pomaže ljudima u kriznim životnim situacijama, dajući im snagu da ih uspješno prebrode i pružajući vjeru u budućnost. Oslobađa ili na podnošljivu razinu svodi psihičku bol koja nastaje kao posljedica različitih kompleksa (primjerice, zbog fizičkog izgleda, osjećaja manje vrijednosti i sl.).
Kako smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on dokazano potiče i ubrzava proces ozdravljenja.

Terapija smijehom pomaže u ublažavanju psihičkih oboljenja kao što su depresija, anksioznost, živčani slom ili nesanica, te smanjuje različite emocionalne i psihičke poremećaje. Teško oboljelim osobama smijeh pomaže da se suoče, prihvate i nose sa svojom bolešću, a kod ostalih bolesnika olakšava liječenje i ozdravljenje.

Smijeh je i najzdraviji ventil kojim se čovjek oslobađa negativnih osjećaja kao što su strah, srdžba, agresivnost ili trema. Omogućava objektivnije sagledavanje stvarnosti, oslobađa od okova obrazaca u razmišljanju, pa tako potiče pažnju, koncentraciju i kreativnost. Doda li se tome i činjenica da pozitivno utječe i na samopouzdanje i samokritičnost, ne čudi da mnogi menadžeri unose humor u radno okruženje kako bi osigurali pozitivno ozračje i povećali produktivnost.

• Specijali
• Galerije

Registracija/Prijava

• ŽIVOTNI STIL
• LJEPOTA
• ZDRAVLJE
• BUDI FIT
• MODA
• LJUBAV
• RODITELJSTVO
• DOMAĆINSTVO

 

• MEDICINA
• SNAGA PRIRODE
• ISHRANA
• PSIHOLOGIJA
• SAVJETI

Smijeh i zdravlje

Odrasli se dnevno prosječno nasmiju samo 15, a djeca čak 400 puta. Smijeh je ipak najbolji lijek, zato se ugledajte na djecu.

0

Smijeh uzrokuje mnoge fiziološke promjene u našem organizmu. Uslijed jakog i dugotrajnog smijanja više od tri stotine različitih mišića dijafragme, lica, stomaka, leđa, nogu i ruku postaje aktivno, očne zjenice se šire, a vrhovi prstiju postaju vlažni. Disanje postaje duboko i brže i dostiže brzinu i do 100 km na čas. Podiže se i frekvencija srca, koja može dostići i 120 otkucaja u minutu. Zahvaljujući tome, aktiviraju se odbrambene snage organizma, podstiče se izmjena tvari i snabdjevenost srca i pluća krvlju, te snižava krvni pritisak i nivo šećera u krvi. Pored toga, smijeh razgrađuje hormone stresa adrenalin i kortizol, pa na taj način opušta čitav organizam.
Uvažavajući pozitivne posljedice smijeha, više je nego očigledno da je on pdsticajan i zdrav za ljudski organizam u cjelini. Međutim, iako je pozitivne učinke smijeha opisivao još Charles Darwin, naučna istraživanja započela su tek 60-ih godina prošlog vijeka kada je i nastala gelotologija, nauka o uticaju smijeha na ljudsko tijelo.

Smijeh podstiče zdravlje

Smijeh dokazano jača imuni sustem ljudskog organizma, podstičući stvaranje i koncentraciju ćelija koje uništavaju tumorske ćelije i bakterije, viruse i ostale mikroorganizme, uzročnike mnogih bolesti. Pogoduje i funkcionisanju srca i krvotoka, redukuje hormone stresa, adrenalin i kortizol, podstiče cirkulaciju i snabdjevenost kiseonikom, te tako smanjuje holesterol u krvi, začepljenost arterija, pojavu krvnih ugrušaka i visoki krvni pritisak, a time i opasnost od infarkta.
Smijeh povećava i kapacitet pluća i njihovu snabdjevenost krvlju bogatom kiseonikom, a pogoduje i izmjeni gasova prilikom disanja. S obzirom da se usljed smijanja luče i hormoni sreće, endorfini, koji između ostalog ublažavaju bolove, smijanje je i prirodni analgetik. Naučna istraživanja dokazuju da terapije smijehom ublažavaju ili čak i uklanjanju bol kod artritisa, grčeva u mišićima, spondiloze te usljed glavobolje i migrene.
Kako smijanje snabdijeva krvlju i opušta mišiće, smanjuje nivo hormona stresa i podstiče lučenje hormona sreće, ono je i najprirodniji i najučinkovitiji lijek protiv za zdravlje pogubnog stresa. Osim toga, kako smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on dokazano podstiče i ubrzava proces ozdravljenja. Naučna istraživanja pokazuju da bolnice u kojima klovnovi nasmijavaju bolesnu djecu i, na primjer, pacijente koji boluju od Alzheimerove bolesti, imaju bolje rezultate u liječenju.

Smijeh jača psihu

Smijeh ne prija samo tijelu, nego i našoj psihi. Hormoni sreće serotonin, endorfin, dopamin i noradrenalin, koji se luče usljed smijeha, djeluju direktno na ljudski mozak stvarajući osjećaj zadovoljstva i prijatnosti. Osim što podstiče dobro raspoloženje, smijeh je djelotvorni odbrambeni mehanizam koji pomaže ljudima u kriznim životnim situacijama, dajući im snagu da ih uspješno prebrode i pružajući vjeru u budućnost. Oslobađa ili na podnošljiv nivo svodi psihički bol koji nastaje kao posljedica različitih kompleksa (na primjer, zbog fizičkog izgleda, osjećaja manje vrijednosti i sl.).
Terapija smijehom pomaže u ublažavanju psihičkih oboljenja kao što su depresija, anksioznost, živčani slom ili nesanica, te smanjuje različite emocionalne i psihičke poremećaje. Teško oboljelim osobama smijeh pomaže da se suoče, prihvate i nose sa svojom bolešću, a kod ostalih bolesnika olakšava liječenje i ozdravljenje.
Smijeh je i najzdraviji ventil kojim se čovjek oslobađa negativnih osjećaja kao što su strah, ljutnja, agresivnost ili trema. Omogućava objektivnije sagledavanje stvarnosti, oslobađa od okova obrazaca u razmišljanju, pa tako podstiče pažnju, koncentraciju i kreativnost. Ako se tome doda i činjenica da pozitivno utiče i na samopouzdanje i samokritičnost, ne čudi da mnogi menadžeri unose humor u radno okruženje kako bi osigurali pozitivno okruženje i povećali produktivnost.