Smijeh uzrokuje mnoge fiziološke promjene u našem organizmu. Uslijed jakog i dugotrajnog smijanja više od tristo različitih mišića dijafragme, lica, trbuha, leđa, nogu i ruku postaje aktivno, očne zjenice se šire, a vrhovi prstiju postaju vlažni. Disanje postaje duboko i brže te dostiže brzinu i do 100 km na sat. Podiže se i frekvencija srca, koja može dosegnuti i 120 otkucaja u minuti. Zahvaljujući tome, aktiviraju se obrambene snage organizma, potiče se izmjena tvari i opskrbljenost krvlju srca i pluća te snižava krvni pritisak i razina šećera u krvi. K tome, smijeh razgrađuje hormone stresa adrenalin i kortizol, pa na taj način relaksira čitav organizam.
Smijanje povećava i kapacitet pluća i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kisikom, a pogoduje i izmjeni plinova prilikom disanja.
Smijanje povećava i kapacitet pluća i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kisikom, a pogoduje i izmjeni plinova prilikom disanja.
Uvažavajući pozitivne posljedice smijanja, više je nego očito da je ono poticajno i zdravo za ljudski organizam u cjelini. No, iako je pozitivne učinke smijeha opisivao još Charles Darwin, znanstvena su istraživanja započela tek 60-ih godina prošlog stoljeća kada je i nastala gelotologija, nauka o utjecaju smijeha na ljudsko tijelo.
Smijeh potiče zdravlje
Smijeh dokazano jača imunološki sustav ljudskog organizma potičući stvaranje i koncentraciju stanica koje uništavaju tumorske stanice i bakterije, viruse i ostale mikroorganizme, uzročnike mnogih bolesti. Pogoduje i funkcioniranju srca i krvotoka, reducira hormone stresa, adrenalin i kortizol, potiče cirkulaciju i opskrbljenost kisikom te tako smanjuje kolesterol u krvi, začepljenost arterija, pojavu krvnih ugrušaka i visoki krvni tlak, a time i opasnost od infarkta.
Smijanje povećava i kapacitet pluća i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kisikom, a pogoduje i izmjeni plinova prilikom disanja. S obzirom da se uslijed smijanja luče i hormoni sreće, endorfini, koji između ostalog ublažavaju bolove, smijanje je i prirodni analgetik. Znanstvena istraživanja dokazuju da terapije smijehom ublažavaju ili čak i uklanjanju bol kod artritisa, grčeva u mišićima, spondiloze te uslijed glavobolje i migrene.
Kako smijanje opskrbljuje krvlju i relaksira mišiće, smanjuje razinu hormona stresa i potiče lučenje hormona sreće, ono je i najprirodniji i najučinkovitiji lijek protiv za zdravlje pogubnog stresa. Osim toga, kako smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on dokazano potiče i ubrzava proces ozdravljenja. Znanstvena istraživanja pokazuju da bolnice u kojima klaunovi nasmijavaju bolesnu djecu i, primjerice, pacijente koji boluju od Alzheimerove bolesti imaju bolje rezultate u liječenju.
Smijeh jača psihu
Smijeh ne godi samo tijelu, nego i našoj psihi. Hormoni sreće serotonin, endorfin, dopamin i noradrenalin, koji se luče uslijed smijeha, djeluju izravno na ljudski mozak stvarajući osjećaj zadovoljstva i ugode. Osim što potiče dobro raspoloženje, smijeh je djelotvorni obrambenimehanizam koji pomaže ljudima u kriznim životnim situacijama, dajući im snagu da ih uspješno prebrode i pružajući vjeru u budućnost. Oslobađa ili na podnošljivu razinu svodi psihičku bol koja nastaje kao posljedica različitih kompleksa (primjerice, zbog fizičkog izgleda, osjećaja manje vrijednosti i sl.).
Kako smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on dokazano potiče i ubrzava proces ozdravljenja.
Kako smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on dokazano potiče i ubrzava proces ozdravljenja.
Terapija smijehom pomaže u ublažavanju psihičkih oboljenja kao što su depresija, anksioznost, živčani slom ili nesanica, te smanjuje različite emocionalne i psihičke poremećaje. Teško oboljelim osobama smijeh pomaže da se suoče, prihvate i nose sa svojom bolešću, a kod ostalih bolesnika olakšava liječenje i ozdravljenje.
Smijeh je i najzdraviji ventil kojim se čovjek oslobađa negativnih osjećaja kao što su strah, srdžba, agresivnost ili trema. Omogućava objektivnije sagledavanje stvarnosti, oslobađa od okova obrazaca u razmišljanju, pa tako potiče pažnju, koncentraciju i kreativnost. Doda li se tome i činjenica da pozitivno utječe i na samopouzdanje i samokritičnost, ne čudi da mnogi menadžeri unose humor u radno okruženje kako bi osigurali pozitivno ozračje i povećali produktivnost.
0 komentari:
Objavi komentar